DOKONI MRDIĆ
Dokoni su okupirali vlast Srbije, koja je odavno postala krava muzara za sve zgubidane iz Srbije ili one koji su se u njoj naselili iz ex republika SFRJ, a koji bi da uživaju u vlasti, besplatnom ručku, privilegijama i služenja svakoj budali koja zanemari Ustav i Zakone, zarad lične koristi. U istoriji Srbije biće označen kao jedan od najgorih perioda, period od 2012. do kraja ove postojeće mafijaške vlasti, koja je upravo formirana i postoji po mafijaškim principima, zarad koristi vrhovnom šefu mafije, koji se ustoličio na funkciji predsednika Srbije. Presedan i apsurd postojanja Ustava i Zakona, oličava se u ovom periodu, kao nusproizvod za pozivanje na njega, samo i isključivo kada je to potrebno mafijaškoj vlasti da se brani od naroda. Jedan od takvih apsurda jeste slučaj narodnog poslanika Mrdića, koji je na žalost svih građana Srbije, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Zašta postoji taj odbor?
Na osnovu Zakona o Narodnoj skupštini, u IV glavi, u kojoj se označavaju NADLEŽNOSTI, u Članu 15, Stav 3. stoji da:
U ostvarivanju kontrolne funkcije Narodna skupština vrši nadzor nad radom:
1) Vlade i odlučuje o prestanku mandata Vlade i ministara;
2) službi bezbednosti;
3) guvernera Narodne banke Srbije;
4) Zaštitnika građana;
5) drugih organa i tela u skladu sa zakonom.
U ostvarivanju predstavničke funkcije Narodna skupština, odnosno narodni poslanici:
1) razmatraju predstavke i predloge građana;
2) održavaju sastanke sa građanima u Narodnoj skupštini i u kancelarijama Narodne skupštine van sedišta Narodne skupštine.
U istom Zakonu se u 4. delu naznačavaju Radna tela Narodne skupštine, što se definiše u Članu 27, gde se navodi da Narodna skupština obrazuje stalna radna tela, a može obrazovati i privremena radna tela. Stalna radna tela su odbori. Odbori se obrazuju za: razmatranje predloga zakona i drugih akata podnetih Narodnoj skupštini; sagledavanje stanja vođenja politike od strane Vlade; praćenje izvršavanja zakona i drugih opštih akata od strane Vlade i drugih državnih organa i tela, kao i za razmatranje drugih pitanja iz nadležnosti Narodne skupštine. Odbor, u okviru svog delokruga, prati rad Vlade i drugih organa i tela, čiji rad nadzire Narodna skupština, u skladu sa Ustavom i zakonom. Odbor razmatra izveštaje organa, organizacija i tela, koji se na osnovu zakona podnose Narodnoj skupštini. Odbor može da organizuje javno slušanje. Radi razmatranja pojedinih pitanja iz svog delokruga i pripreme predloga o tim pitanjima, odbor može obrazovati pododbor, a predsednik odbora može obrazovati posebnu radnu grupu. Pododbor i radna grupa iz stava 8. ovog člana obavljaju poslove za potrebe odbora i ne mogu samostalno istupati, osim ako nadležni odbor drukčije ne odluči. Sednici odbora prisustvuje član, odnosno ovlašćeni predstavnik Vlade kada se na sednici razmatra predlog ili mišljenje Vlade i u drugim slučajevima na poziv odbora, kao i ovlašćeni predstavnik drugog predlagača zakona i akata. Sastav, delokrug i način rada odbora utvrđuje se Poslovnikom.
Po osnovu Poslovnika Narodne skupštine, odredbi navedenih u Članu 51,
Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu razmatra predlog zakona i drugog opšteg akta i druga pitanja iz oblasti:
– krivičnog zakonodavstva i zakonodavstva o privrednim prestupima i prekršajima;
– obligacionih odnosa i nasleđivanja;
– postupaka pred sudovima;
– organizacije i rada pravosudnih organa;
– kontrole izvršenja krivičnih sankcija i uvođenja nacionalnih mehanizama za prevenciju torture, surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni i postupaka;
– međunarodne pravne pomoći i ekstradicije;
– amnestije i pomilovanja;
– veštačenja, advokature i drugih pravosudnih profesija;
– organizacije i rada organa državne uprave i vršenja javnih ovlašćenja;
– upravnog postupka i upravnog spora;
– organizacije vlasti, izbornog sistema i udruživanja građana;
– teritorijalne organizacije Republike Srbije;
– uređenja lokalne samouprave i izbora, finansiranja i načina rada organa i službi jedinica lokalne samouprave;
– matičnih knjiga i pečata;
– praznika, odlikovanja Republike Srbije i upotrebe državnih simbola.
Odbor daje mišljenje o predlogu odluke za izbor predsednika Vrhovnog kasacionog suda i Republičkog javnog tužioca.
Odbor razmatra predlog odluke za izbor članova Visokog saveta sudstva, članova Državnog veća tužilaca, predsednika sudova, javnih tužilaca, kao i sudija i zamenika javnih tužilaca koji se biraju prvi put.
Odbor daje mišljenje o predlozima odluka o izboru i razrešenju drugih funkcionera, u skladu sa zakonom.
Odbor obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i ovim poslovnikom.
Odbor ima 17 članova.
Na osnovu dela pravnih akata, kojima se regulišu osnovi formiranja, rada, nadležnosti i drugih obaveza skupštinskih Odbora i njihovih članova, ni u jednom aktu nije pronađeno da je dozvoljeno da predsednik Odbora, svesno i sa predumišljajem ili nesvesno ili iz neznanja, uđe u štrajk glađu zbog nejasnih i neopravdanih razloga, a posebno u slučaju kada se za razlog ulaska u štrajk glađu, to lice poziva na rešavanje problema, koji se na žalost nalaze u njegovim ingerencijama skupštinske kontrole izvršnih, sudskih ili tužilačkih organa. Zbog svega navedenog može se s pravom postaviti pitanje poslaniku Mrdiću, licu na privremenom foliranju štrajka glađu na prostoru Ćacilenda i u društvu lica iz kriminogene sredine, da li je on svestan svoje odgovornosti i razloga obmanjivanja građana Srbije. Da li je cilj tog neodgovornog performansa, da se sačuva sistem mafijaške organizacije vlasti šefa mafije, u kom će najodgovornije lice za kontrolu sudstva i pravosuđa, od istog tražiti u štrajku glađu, da postupaju po njegovim javno artikulisanim zahtevima ili će na osnovu dokazanih propusta u radu sudskih i tužilačkih organa, sprovesti postupak koji je utemeljen u Ustavu i Zakonima i tako izvesti pred odgovornost svako lice iz tih organa, koje se oglušuje o svoja ovlašćenja i ne postupa u skladu sa Zakonom.
Uzimajući u obzir da poslanik Mrdić ima svoju sekretaricu i još 16 članova u Odboru, čiji je predsednik, čiji rad je stopirao svojim glupim štrajkom glađu, a ne odgovornim utvrđivanjem činjenica i dokaza za nečiju odgovornost u sistemu, mora se postaviti pitanje građanima, da li su svesni kakve kriminalce i pojedince sa dna društva, plaćamo da ne rade svoj posao već da budu članovi kriminalne bande, koju je okupilo lice na funkciji predsednika Srbije, na kojoj postoje osnovi sumnje da se ponaša kao šef mafije, a posebno to da je sa svojim članovima bande, izvršio državni udar i svu vlast podredio sebi, za šta je upravo očigledan dokaz i sam štrajk glađu odgovornog lica na čelu odbora za pravosuđe, u Narodnoj skupštini, koja je vlasništvo građana, a Srbija u suverenosti građana. U svakom slučaju, molimo da svako ko pročita ovaj post, isti preporuči štrajkaču Mrdiću, kako bi se isti edukovao i shvatio gde se nalazi, za šta je odgovoran i da je ušao u zloupotrebu svojih dužnosti i ovlašćenja, kako narodnog poslanika, tako i predsednika Odbora za pravosuđe.